BOSNJACKA KNJIZEVNOST
Opsirnije o bosnjackoj knjizevnosti mozete naci na Kitabhani
www.KITABHANA.net
Dolazeci autori;
Klasicni autori; Bosnjacke narodne pjesme Sevdalinke;
Colakovic Enver
Enver Colakovic rodio se 27. svibnja 1913. u Budimpesti. Otac mu bijase industrijalac Vejsil-beg Colakovic, vlasnik mnogih nekretnina i sarajevske ciglane koja je sve do kraja drugoga svjetskoga rata zaposjedala podrucje danasnjega glavnog zeljeznickog kolodvora, a njegova majka Ilona (Fatima-Zehra) izdanak je stare madjarske plemicke obitelji Mednyanszky. Nesretno i burno djetinjstvo, protkano selidbama i putovanjima, Enver Colakovic provodi uglavnom u Budimpesti, a nakon prvoga svjetskog rata obitelj Colakovic seli u Sarajevo. Maternji je njegov jezik madjarski, a njemacki isto tako savrseno poznaje. Ovim jezicima dugo godina vlada bolje nego bosanskim. Enver Colakovic rodjen je sa srcanom manom i bijase bolesljivo dijete. Njegovu je majku, premda je preuzela ocevu vjeru, sarajevsko drustvo odbacivalo kao "Svabicu", kao i njegova oca, koji je naglo siromasio radi nelojalne konkurencije, a i drzavne pljacke njegove imovine nakon prvog svjetskog rata. Enverov je otac u tridesetim godinama zapoceo parnicu s drzavom, trazeci povrat opljackanih imanja, koja se otegla u nedogled. Troskovi parnice, kao i preseljenje obitelji u Beograd, uzrokovali su nesrecu Envera Colakovica, koja ce mu kasnije donijeti velike tegobe - on je morao prekinuti redovno skolovanje u drugome razredu gimnazije, premda je bio odlican ucenik. Enver Colakovic, koji sebe smatra "rodjenim pjesnikom" pise liriku od trenutka kada je naucio pisati na madjarskom, bosanskom, a ponekad i njemackom jeziku. Uci bosanski prevodeci na nj svoje pjesme, kao i Petofija, Adyja, Goethea i druge omiljene pjesnike. Colakoviceva mladenacka lirika na madjarskom nije sacuvana u rukopisu. Prema Stojanu D. Vujicicu on je u Madjarskoj objavljivao pjesme potpisujuci se svojim krstenim imenom László (Eduard Ladislaus) Mednyanszky. Sacuvana je mladenacka poema Smrt umjetnika iz 1928. Prema navodu iz autobiografskog djela Knjiga majci Colakovic je vec 1936. Milanu Bogdanovicu ponudio za tisak zbirku pjesama. Najkasnije 1938. zgotovio je veci broj pripovijedaka i satira iz muslimanskog zivota. Studirao je fiziku i matematiku u Beogradu i Budimpesti, premda nije bio redovni student. "San njegovih ambicija" bijase tada, kako sam tvrdi u svome dnevniku, napisati obuhvatnu povijest matematike.
nazad na pocetak