|
Bjeloglavi sup (Gyps fulvus)
jedna je od najvećih prirodnih vrijednosti čitave Hrvatske. Sup
je jedna od najvećih ptica koje lete, raspona krila i do 2,80
metara, a može doseći težinu i do 15 kilograma. Dugo živuća je
vrsta i neki su supovi doživjeli i do 60 godina. Ženka snese
godišnje jedno jaje, nekad već u prosincu, na kojem se zatim
redovito tijekom gotovo dva mjeseca izmjenjuju oba roditelja. Po
izvaljivanju mlado raste u gnijezdu oko 4 mjeseca, prije nego se
otisne u samostalnu potragu za hranom. Leti brzinom i do 120 km/h,
iako prilikom potrage za hranom obično jedri, bez mahanja
krilima, brzinom od 40-ak km/h.
Bjeloglavi supovi hrane se isključivo uginulim životinjama
i ne napadaju živi plijen. Pronalazeći strvine i hraneći se
njima zaustavljaju zarazu, pa tako sprečavaju stočne epidemije.
No, strvine su hrana koja se ne pojavljuje redovito, pa se u
supova razvio druževan život: gnijezde se u kolonijama s većim brojem jedinki, a i u potragu za hranom kreću u
grupama.
Kako je u
posljednje vrijeme sve manje domaćih životinja koje čitavu
godinu ostaju vani, pa je kod njih smrtnost povećana, sve je
manje i supova koji se njima hrane.
Od 1990. godine
provodi se prstenovanje i markiranje mladih bjeloglavih supova, s
ciljem što boljeg proučavanja te praćenja ove vrste. Po
osamostaljivanju mladi supovi napuštaju koloniju i lutaju: na
sjever preko Slovenije i Italije do Alpa, na jug do Bugarske, Grčke,
Izraela i Afrike, te na zapad do Francuske i Španjolske, što
dokazuju nalazi markiranih ptica.
Kad nakon pet
godina spolno sazrije sup pronalazi bračnog partnera i zatim se
vraća sviti gnijezdo, ponekad upravo na litici na kojoj je rođen.
Bjeloglavi sup je posebno zaštićena vrsta prema
Zakonu o zaštiti prirode, a njegovo ubijanje, otimanje jaja ili
mladih i uznemiravanje gnijezda, krivično je djelo i kažnjava se
novčanom kaznom u iznosu i do 40.000 kn (više od 5.000 EUR).
Zabranjeno je čak i posjedovanje preparirane ptice. |
Home
